Dragi clanovi i prijatelji AMCA Quebec
Ovaj tjedan u Montrealu se odrzava znanstveni sastanak posvecen radu Mirka Drazena Grmeka. Detalji su prilozeni nize. Ulaz slobodan ali je potrebna pre-registracija (cirst@uqam.ca). a
Grmek, Mirko Dražen,
hrvatski povjesničar i filozof biomedicinskih znanosti (Krapina, 9. I. 1924 –
Pariz, 6. III. 2000). Završivši 1951. studij medicine u Zagrebu, od
1953. do 1963. pri JAZU vodi odjel za povijest medicine, koji 1960.
pretvara u Institut za povijest znanosti, te je sveučilišni profesor u
Zagrebu. Od 1963. djeluje u Parizu, najprije u nacionalnom centru za
znanstvena istraživanja, a od 1973. kao voditelj studija za povijest
znanosti na Sorboni. Proučavao je epistemologiju te povijest
biomedicinskih znanosti u nas i u svijetu, napose razvoj medicinskih
ideja, djelovanje fiziologa Claudea Bernarda, bolesti antičkoga
svijeta, prvu biološku revoluciju (u XVII. stoljeću), povijest side.
Bio je glavni urednik Medicinske enciklopedije Leksikografskoga zavoda,
dopisni član HAZU, predsjednik Međunarodne akademije za povijest
znanosti. Kao vodeći intelektualac naše dijaspore bio je jedan od
pokretača francusko-hrvatske kulturne suradnje, ta za Domovinskog rata
tumač istine o prilikama u Hrvatskoj. Prvi predsjednik AMCA Paris, clan Medjunarodne
hrvatske inicijative 1992-1998, etc. Djela: Tisuću godina kirurgije na zapadu:
X–XV. st.; Bolesti u zoru zapadne civilizacije; Povijest side; Etničko
čišćenje, Pariz 1993, s Markom Gjidarom i Nevenom Šimcem.

Colloque: Concepts et méthodes dans l’oeuvre de Mirko D. Grmek

20 mars 2015 UQAM salle DS-1950 9h—17h15 Pavillon J-A Deseve
320, rue Sainte-Catherine Est, H2X 1L7 http://carte.uqam.ca/#pavillon/ds
*Seules les personnes ayant réservées leur place auprès de cirst@uqam.ca seront admises dans la salle.*
L'affiche (programme)
À la fois historien et philosophe des sciences biologiques et médicales, Mirko D. Grmek (1924-2000) a laissé derrière lui une oeuvre foisonnante mais encore peu connue. Spécialiste de la pensée de Claude Bernard et médecin de formation, ses travaux d’histoire et de philosophie des sciences ont aussi cherché à mieux com-prendre la science « en train de se faire ». Or l’ampleur et la diversité des écrits de Grmek, qui vont de la médecine antique à la pandémie du sida en passant par la « première révolution biologique » et la nature de la découverte scientifique, rendent toute tentative d’interprétation de son oeuvre extrêmement complexe. Regroupant historiens et philosophes des sciences de la biologie et de la médecine, cette journée d’étude se propose non seulement de faire découvrir l’actualité d’une oeuvre originale qui s’étend sur plus d’un demi-siècle, mais aussi d’en interroger l’influence et les limites.
|